Pregled poslovnih usluga Internet imenik Istraživanje tržišta i marketing Internet marketing Izrada internet CMS stranica
HRVATSKE POSLOVNE INTERNET STRANICE (WEB STRANICE)

Korisni linkovi glavnih stranica

NASLOVNA | IMENIK | POSLOVNE USLUGE | INTERNET USLUGE | HOSTING INTERNET STRANICA | KORISNE WEB INFORMACIJE | NAJAVE

Internet marketing



INTERNET MARKETING

http://www.poslovniforum.hr

U Hrvatskoj postoji već preko 1.000.000 registriranih korisnika Interneta. Milijun korisnika!
Danas već svi, kad im bilo što zatreba, informacije traže pomoću Google-a, na Internetu.

Ne imati web stranice, a pod tim mislimo na kvalitetne web stranice, a ne amaterske tragikomične uratke, znači prepuštanje gotovo svih sadašnjih i budućih klijenata konkurenciji. Važno je i znati da nije dovoljno imati bilo kakve stranice, već kvalitetne CMS web stranice.

Želite li da posjetitelji dolaze na Vaše stranice, a ne na stranice Vaše konkurencije, zaboravite na klasične stranice kakve su se radile prošlih godina, koje su više nalikovale na vizitke, a ne na detaljno predstavljanje proizvoda i usluga. CMS web stranice Vam od sada omogućavaju da detaljno predstavite svaki proizvod ili uslugu, a kada to učinite, po svakom proizvodi ili usluzi bit ćete i među prvim rezultatima na svim tražilicama. Tada ćete se iznenaditi koliko možete proširiti svoje usluge, povećati tržište, prodaju...

Prednosti Internet marketinga u odnosu na druge oblike marketinga su mnogostruke. U usporedbi s ostalim propagandnim medijima internet pokazuje mnoge prednosti, pa primjerice za razliku od kataloga čija je izrada skupa i dugotrajna, troškovi realizacije za internet su znatno niži jer nema troškova distribucije i tiska već samo trošak zakupa prostora na serveru. Putem CMS aplikacija (stranica) sadržaj možete ažurirati sami bez ikakvih dodatnih troškova. Što je to CMS - Link na detaljni opis sa primjerima!

Internet se sve češće koristi kao izvor relevantnih i pravovremenih informacija što tvrtkama ili udrugama koje imaju vlastite web stranice daje konkurentsku prednost. Na Internetu, uz mnogo manje uloženog novca, omogućujete potencijalnim klijentima da dođu do mnogo detaljnijih informacija i to u bilo koje doba dana i noći. Proširite posao na cijeli Zagreb, Osijek, Varaždin, Zaprešić, Pazin, Šibenik, Dubrovnik, Zadar, Pitomaču, Koprivnicu, Sisak, Rovinj, Makarsku, Vinkovce, Karlovac, Viroviticu...

Kada netko putem Interneta traži tko nudi određene proizvode ili usluge, neka pronađe Vas i neka zaključi da ste Vi oni s kojima želi poslovati! Zašto milijune posjetitelja prepuštati konkurenciji!



PREDSTAVLJANJE NA INTERNETU

http://www.poslovniforum.hr/marketing/

Predstavljanje na Internetu, nije ništa drugo nego jedna vrsta marketinga. Internet marketing predstavlja korištenje pretraživanja i prezentiranja na Internetu u cilju stvaranja profita. Prezentiranje na Internetu predstavlja reklamu koja ima bitne razlike u svim njenim segmentima u odnosu na standardno reklamiranje. Pretraživanje na Internetu predstavlja ispomoć prezentiranju u slučaju postojanja Vaše prezentacije. Kako je Internet marketing nova oblast u savremenim sistemima komunikacije i u marketingu uopće, postoje mnoge zablude i čine se mnoge greske u predstavljanju tvrtki, proizvoda i usluga na Internetu.

Informacijske tehnologije su iz temelja promijenile prirodu marketinga. No, promjene u informacijskoj tehnologiji istodobno su i prijeteće i one koje potiču sposobnosti gospodarskog subjekta da razvije dugoročne odnose sa svojim kupcima (marketing relationship).
Internet omogućuje kupcu izravan kontakt s poslovnim subjektom u bilo koje doba dana i noći, s bilo koje lokacije, kako bi kupac mogao prikupiti željene informacije i obaviti kupnju. U svakome slučaju, utjecaji informatičkih tehnologija vidljivi su na tradicijskim metodama marketinga, ali je također moguće govoriti i o potpuno novoj vrsti marketinga – elektroničkom marketingu.Elektronički poslovni sustavi podupiru brojne promjene marketinškog sustava (standardizirani proizvodi, niže cijene zbog većeg pritiska konkurencije, kraći kanali distribucije, nelinearna promocija, elektronički transfer dobara, informacijski upravljački sustavi u bazama podataka i sl.) i unapređuju poboljšanje odnosa omogućujući poslovnim subjektima da se fokusiraju na svoje kupce na individualiziranom globalnom tržištu.
U e –marketingu koriste se različite tehnike, koje se najviše odnose na promociju i oglašavanje: viral marketing, affiliate marketing, permission marketing, referal marketing, one-to-one marketing, e –mail marketing, frequency marketing, real- time marketing.

No, suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija primjenjuju se i u ostvarivanju drugih najvažnijih funkcija marketinga: u obavještavanju o tržištima i u općem poslovnom obavještavanju, u istraživanju tržišta, u razvojnoj politici proizvoda, u politici prodaje proizvoda i usluga, u distribuciji (e – distribucija).

Budući da Internet – prodavaonica ne postoji u fizičkom već u virtualnom svijetu, od osobitog značaja za elektroničku trgovinu je njezina tehnološka infrastruktura. Ona postoji u obliku datoteka na Web- poslužitelju; stoga su od najvećeg značenja sigurnost, pouzdanost i brzina rada poslužitelja. Stoga poslužitelj zahtijeva snažna računala (hardvere), posebni softver, stalnu vezu s Internetom i stručno osoblje za održavanje. No, osim toga od posebnog značenja za elektroničku trgovinu su i inteligentni pomoćni alati (zapravo alati za pretraživanje s ugrađenom umjetnom inteligencijom).

Internet marketing je korištenje Interneta i drugih digitalnih tehnologija za ostvarenje marketinških ciljeva kao i podrška suvremenom marketinškom konceptu.

Elektroničko trgovanje je kupnja i prodaja proizvoda te pružanje i korištenje usluga putem Interneta. Uključuje predstavljanje proizvoda i usluga, naručivanje, plaćanje i podršku potrošačima putem weba. Uži je pojam od Internet marketinga jer označava samo dio ukupnog procesa razmjene, tj. samu transakciju.

Oglašavanje putem banner oglasa najčešći je oblik oglašavanja na Internetu. Radi se o dinamičnim ili statičnim slikama na web stranicama, a prikazuju oglašivačku poruku poduzeća. Oni su ujedno i linkovi pa klikom na njega otvara nam se web stranica tog poduzeća. Banner oglasi su u početku imali standardiziranu veličinu 468 x 60 piksela, ali danas ih ima svih veličina i varijacija.

Pop-up i pop-under prozori su oglasi koji se otvaraju paralelno sa učitanom web stranicom, ali u zasebnom okviru te često irirtitaju korisnike. Interstitial oglasi pojavljuju se između dvije web stranice. Otvaraju se dok prelazimo s jedne stranice na drugu te također iritiraju korisnike. Rich media oglasi su oni koji koriste animaciju, zvuk i interaktivne elemente. Omogućuju visok stupanj kreativnosti i zapaženi su.

Uglavnom, prednost E-poslovanja upravo je ta što ono može poboljšanim marketingom povećati prodaju, kao i veličinu prodajnog programa te smanjiti troškove vezane za upite kupca, naročito kod podrške i kod pružanja općih informacija. E-poslovanje proširuje tržište poslovanja i time povećava različite mogućnosti kupovine. Kupcima su informacije o proizvodima i uslugama puno dostupnije, imaju veći izbor proizvoda po nižim cijenama, a kupovina im postaje praktičnija i prilagodljivija zbog dužeg radnog vremena, tj. dostupnosti proizvoda 24 sata dnevno sedam dana u tjednu.
E-poslovanjem smanjuju se transakcijski troškovi kojima su izloženi i kupci i proizvođači. Ono smanjuje transakcijske troškove tako da poboljšava tok informacija i poboljšava koordinaciju svih aktivnosti. Jednom kad je prednost E-poslovanja prepoznata, unutar pojedine tvrtke, najvažnije što menadžeri i tehničko osoblje trebaju razmotriti jest infrastruktura internetski zasnovanog poslovanja, od pojedinačnog internetskog poslužitelja što je povoljno za manju tvrku, pa sve do sustava informacijski intenzivne on-line obrade transakcija kakve grade velike zrakoplovne kompanije i turističke agencije. Također je važna i stalna briga o pozicioniranju na tražilicama, jer po svim pojmovima ima puno konkurentskih tvrtki, a sve žele imati što bolju poziciju na tražilicama.






Za one koji žele saznati više

Zaključci okrugloga stola
"Stanje i razvojne mogućnosti u aktualnom informatičkom okruženju"
održanoga u okviru projekta
"Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske"



1. Razvoj turizma valja u znakovito većoj mjeri interaktivno vezati za kvantitativni i kvalitativni razvoj gospodarskih djelatnosti čiji proizvodi predstavljaju input u proces oblikovanja turističkih proizvoda. To bi trebalo izazvati odgovarajuće poteze kako na makrorazini, tako i na mikrorazini. Naime, na makrorazini bi morale uslijediti odgovarajuće mjere ekonomske politike, dok bi na mikrorazini učinak trebao biti dvojak: na strani gospodarskih subjekata u turizmu u pravcu kontinuiranoga istraživanja potreba turističkih potrošača te na temelju njih i osmišljavanja prodajno-uslužnih programa zasnovanih na marketinškim načelima, a na strani proizvođačkih gospodarskih subjekata (poglavito proizvođača hrane) u pravcu kvantitativnoga i osobito kvalitativnoga zadovoljavanja potreba turističkih potrošača za svim pojedinačnim parcijalnim turističkim proizvodima.


2. Budući da zapravo postoji snažna interaktivnost između turizma, s jedne, te poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i ostalih gospodarskih grana i djelatnosti, s druge strane, očito je kako bitno treba ojačati učinkovitost svih djelatnosti koje tvore sastavnice turističkih proizvoda, kako bi bili po svojoj kvaliteti, a potom i cijeni, konkurentni kako za inozemne, tako i domaće turističke potrošače.
Svi subjekti gospodarskih i izvangospo-darskih djelatnosti jednim dijelom (što ovisi o stupnju obuhvata, odnosno stupnju udjela u agregatu turizma) svoju aktivnost, odnosno proces rada, trebaju usmjeriti i na proizvodnju ili oplemenjivanje proizvoda koji su namijenjeni turistima – turističkim proizvodima.


3. Turizam bi u Republici Hrvatskoj, sukladno tome, morao postati kralježnica strategije izvozne ekspanzije, imajući pri tome u vidu nedvojbene prednosti koje se stječu, primjerice, izvozom hrane preko turizma. Ustanovljavanje smjernica i mjera za uravnoteženje i sinkroniziranje potražnje potrošačkoga (“plavog”) s ponudom proizvođačkoga (“zelenog”) područja Republike Hrvatske, a u cilju postavljanja dugoročnih poticajnih i ostalih mjera gospodarske politike, osobito u turizmu i proizvodnji hrane, javljaju se kao temeljni cilj.


4. Kontinentalni gospodarski resursi, poglavito oni iz područja proizvodnje hrane te osobito oni iz Slavonije i Baranje, mogu, naravno uz odgovarajuće mjere ekonomske politike, marketinški pristup istraživanju potreba te time i oblikovanja proizvodnih i prodajnih programa koji će biti utemeljeni na suvremenim tehnologijama, proizvesti outpute koji će u kvantitativnom i kvalitativnom smislu moći u potpunosti zadovoljiti potrebe turizma.


5. Današnje suvremeno turističko tržište zahtijeva kvalitetan i razmjerno standardiziran vid ponude proizvoda hrane. U tom bi pravcu valjalo poduzeti i korake na postavljanju "industrijske" i u kvalitativnom smislu standardizirane ponude proizvoda hrane. Tako osmišljavanje određenoga broja jela, koja bi imala svojevrstan CRO-image, kao eksponent identiteta vlastite nacionalne kuhinje (ethnic food), postaje neminovnost.
Jednako tako, pozicioniranje Republike Hrvatske kao oaze ekoturizma u Europi, dakle zdravoga turizma utemeljenoga na zdravoj hrani, uistinu može biti jedna od objektivno najučinkovitijih varijanti razvoja i razvitka turizma Republike Hrvatske u bliskoj budućnosti, kojom se može ostvariti nedvojbena konkurentska prednost u globaliziranim uvjetima naše današnjice.


6. Proizvodni programi najuglednijih hrvatskih prehrambenih gospodarskih subjekata upotrebljavaju hrvatske sirovine, znanje i kreativnost, čime mogu znatno doprinijeti stvaranju prepoznatljivoga hrvatskog turističkog proizvoda, prema europskim standardima kvalitete i u skladu s prehrambenim tendencijama u svijetu.


7. Razvijanje, odnosno tvorba clustera za potrebe turizma Republike Hrvatske, predstavlja proaktivan pristup problemu povezivanja kontinentalnih gospodarskih resursa s ponudom turističkih proizvoda i predstavlja nužnost budućega poslovnog ponašanja. Time bi se sa strane ponuđača proizvoda hrane stvorila objektivna osnova za dugoročno čvrsto povezivanje proizvođača hrane i njihovih velikih potrošača. Informatizacijom tih interakcijskih odnosa između pojedinih subjekata povezanih u clustere, kako na strani ponude, ali jednako tako i na strani potražnje, stvorila bi se i moćna informacijski umrežena struktura koja bi u tom slučaju mogla opravdati svoje postojanje u sklopu ostvarenja općih i posebnih ciljeva kako turizma, tako i proizvodnje i prerade hrane.


8. Činjenica je da trenutačno u Republici Hrvatskoj, u informacijskom smislu, ne postoji dovoljno učinkovit i transparentan sustav koji predstavlja cjelokupni lanac pribavljanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a koji može doprinijeti boljoj opskrbi subjekata turističke ponude, odnosno stvaranju, svojevrsne burze proizvoda hrane, odnosno elektroničkoga tržišta (e-market) ili elektroničke trgovine (e-marketplace), koja će, pak, ujediniti i učiniti transparentnom proizvodnju proizvoda hrane.
Naime, u okviru uspostavljenih sustava elektroničke trgovine u nas postoji tek nekolicina web-site-ova koje djeluju po načelu B2C (business to consumer), a odnose se na područje proizvoda hrane, dok web-site-ova koji djeluju po načelu B2B (business to business), zapravo ni nema.


9. Zbog već naglašene činjenice da u nas ne postoji ni jedan B2B orijentiran site nema ni praktičnih iskustava koji bi ukazivali na prednosti ili nedostatke do sada (u inozemstvu) profiliranih nekoliko temeljnih vrsta tržišnih B2B modela. Ključna je sastavnica koja odlučuje o uspjehu svakoga od modela jasno određena korist i za kupca i prodavača.
Globalna procjena sadašnjega stanja infrastrukturnih pretpostavki pokazuje: prva je faza, Internet presence, tj. stvaranje jednostavnih web stranica u dobroj mjeri završena kako na strani ugostiteljsko-turističkih subjekata, tako i na strani ponude hrane. Druga je faza, odnosno postavljanje okvira za baze podataka o proizvodima i proizvođačima, u intenzivnoj izgradnji, ali na nesustavan način. Treća je faza, tj. stvaranje potrebnih pretpostavki za trgovinu internetom, još uvijek u razvoju. Četvrta je faza – stvaranje kataloga, brzih pretraživača i brze neposredne komunikacije – u početnim stadijima, a peta je faza, odnosno stvaranje pretpostavki kolaboracijskog poslovanja tek u najavi.


10. Analizirane značajke hrvatskog turizma, te mogućnosti poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, nedvojbeno ukazuju na potrebe razvoja specijaliziranog portala koji bi trebao tijekom vremena postati središnje mjesto ponude i potražnje, te doprinositi boljoj gospodarskoj učinkovitosti i efektima hrvatskog turizma, kao i poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Kako iskustva iz razvijenih e-ekonomija govore da se u mnoštvu pretendenata brzo isprofilira njih nekoliko i da obično drže 70-80% tržišta, za očekivati je iz postojećeg stanja razvijenosti e-business-a u Hrvatskoj da će se utrka ubrzo rasplamsati.
Koncept specijaliziranog vertikalnog portala za opskrbu turizma hranom model koji je hrvatskom turizmu, ali i hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima i prehrambenoj industriji neophodan.